Hrvatski, 1966
Prodato!Naslov originala:
Robert Pinget
L’INQUISITOIRE
Prevela:
Alka Škiljan
Roman Roberta Pingeta Inkvizitorii zrelo je i originalno djelo, koje, uza svu neobičnost svoje grafije i same metode pripovijedanja, intenzivno zaokuplja čitaoca omogućujući mu da prodre gotovo do dna unutarnjeg svijeta čovjekova, čak i u njegovu podsvijest. Sam naslov, simbolična kovanica od riječi inquisition (mučenje) i interrogatoire (preslušavanje) govori o načinu na koji je pisac odlučio da traži istinu: kao u Kafkinu Procesu, neki bezlični istražitelji, za koje se ne zna ni tko su ni u čije ime ispituju, postavljaju - pismeno - pitanja starom gluhom slugi u jednom dvorcu, iskoristivši za to sasvim beznačajan povod: tajnik njegovih gospodara nestao je iz dvorca i nije se vratio. I ne samo da ne znamo tko su ti "istrazitelji", ne znamo čak ni koliko ih ima: koliko to "istrazitelja" ispisuje ceduljice s pitanjima na koja treba da odgovori stari gluhi sluga, pitanjima koja su naoko posve besmislena te se zapravo i ne zna na što smjeraju. A gluhi sluga odgovara, odgovara do iscrpljenja, dolazi u kontradikcije, buni se, protestira, pokušava da laže i da prešućuje, ali ipak odgovara, zalazeći u najsitnije pojedinosti, opisujuci u detalje pojedine prostorije u dvorcu, namještaj, ulice u obližnjem gradu, ljude koji su dolazili u dvorac, svoje gospodare; odgovara naoko nepovezano, kao sto su i pitanja nepovezana, ali u stvari upravo s balzakovskom preciznošću, i uvodeći, poput Balzaca, u ovo pričanje bez određene fabule na stotine ljudi. Tražeci neprestano sve nova i nova objašnjenja, "lstražitelji" nastoje da oslobode sjećanje svjedoka svih taloga zaborava i da ponište perspektivu što je daju lični, osjećajni faktori. Na taj se način vrši preslušavanje, ali kako su sva svjedokova objašnjenja i svi njegovi odgovori na neki način iznuđeni, to se preslušavanje pretvara u mučenje. Istražitelji postavljaju slugi zamke i stupice, hvataju ga u lažima i kontradikcijama, inzistiraju na nekim neodređenim optužbama zbog nečijeg homoseksualizma, uživanja droga i kojekakvih drugih poroka, pa tako ispada da se istraga ne vodi u ime zakona nego u ime morala. A u stvari, ne radi se ni o moralu ni o zakonu, ni o zločinu ni o moralnom prekršaju, već o postupku koji treba da dovede do istine. Nastojeći da obore svjedokovu instinktivnu obranu, "istrazitelji" hoće da ga prisile da govori istinu i samo istinu, i to isključivo zbog same istine. Ali kako "istina nema granica, ili, ako hoćete, nikada nije potpuna", do kraja se postavlja pitanje je li sluga rekao sve što je znao i je li uopće mogao reći sve što zna, to više što ni sami "istrazitelji" ne znaju zapravo u kom pravcu treba da povedu tu svoju potragu za istinom. Svojim smislom za otkrivanje nepoznatih strana ljudske psihe, sposobnošću da se udubljuje u najtajnije zakutke ljudske duše, svojim izvanrednim osjećajem za hu-mor i sugestivnošću opisa, Robert Pinget je nedvosmisleno dokazao vitalnost tzv. "antiromana", pokazavši kako se i tom metodom može stvoriti djelo koje postaje sve zanimljlvije što se duže čita i koje, svojom problematikom i misaonošću, gotovo obavezuje čitaoca da ga, pošto je došao do posljednje stranice, još jednom pročita.
Non shole sed vitae discimus.
Per aspera ad astra.
Knjige su lek za zaborav.
Knjiga nema dna.
Učenje je svetlost
Izreke su ukras govora
Prijatelj je sveta reč- zato ih je malo
Ma šta radio misli na kraj
Ćutanje je često najbolji odgovor
Nijedan čovek nije u svakom trenutku pametan
Brada ne čini filozofa
Neznanje je mati svih poroka
Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti
Za onoga koji traži, prošlost više ne postoji
Dobrom čoveku sve dobro stoji
Najgorča istina bolja je od najslađe laži
Oči veruju sebi, a uši drugima
Žene su da sa ljube, a novac je da se troši
Čista su jutra i večeri
Nikada se ne igrajte mačke i miša, pogotovo ako ste miš
Bolje je dati vunu, nego ovcu
Ne uzdaj se u sreću, već u samog sebe
Tajna koju zna troje, nije tajna
Sećanje je kamen spoticanja na putu nade
I najveći talenti gube se u neradu
Svako je sam sebi najmanje poznat
Sa svešću nema pogodbe
Pazite na sitninu, dukati se sami čuvaju
Teško je praznoj vreći da stoji uspravno
Pravi put nije težak zato što je jedini
Svaka šala, pola istine
Govori istinu pa ne moraš ništa pamtiti
Upoznati samog sebe, to je vrh saznanja
Sadašnjost je izvesna, ali je budućnost neizvesna.
Previše je kasno živeti sutra, živi još danas.
Jednak sa jednakima rado stanuje i živi.
Teška je beda koja nastaje iz obilja.
Starost se došunja neprimetno.
U nevolji su ljudske duše slabe
Istina biva potiskivana, ali ne i uništena.
I najbolji od plivača ponekad potone u vodu.
Niko ne šepa zato što drugoga bole noge.
Nije bogat onaj koji ima mnogo, nego onaj koji daje mnogo
Svi živimo pod istim nebom, ali su nam horizonti različiti
Ako ti je preostao još samo jedan dah, iskoristi ga da kažeš hvala
Male stvari stvaraju savršenstvo, a savršenstvo nije mala stvar
Ništa nije važnije od današnjeg dana
Kudi čoveka kada te čuje, a hvali kada te ne čuje
Čitanje kvari vid, dobro vide samo nepismeni
Nije skupa knjiga - nego neznanje.