Srpski, 1938
Naslov originala:
Н.Н. Головин
К чему идет Великобритания?
Prevod:
Vladimir Belić
Prema autoru knjige N. N. Golovinu, činjenice koje stvarno ilustriraju politiku svake države uključuju karakteristike njezine oružane moći i profesionalnu procjenu njezina vojnog potencijala. Ova se studija temelji na detaljnom ispitivanju ovog aspekta života u Britanskom Carstvu. Opisuje se ustroj i zadaće mornarice, kopnenih snaga, zrakoplovstva, stanje u kolonijama, kao i politički i strateški problemi Velike Britanije. Publikacija sadrži tablicu glavnih sastavnica Britanskog Carstva, brojne dijagrame, karte, crteže.
Nikolaj Nikolajevič Golovin (1875.-1944.) - general-pukovnik, veliki vojni povjesničar i teoretičar, autor mnogih djela o taktici, psihologiji rata, povijesti Domovinskog rata 1812. i o sudjelovanju Rusije u Prvom svjetskom ratu, odlikovao se neovisnošću prosuđivanja. Završio Nikolajevsku akademiju Glavnog stožera. Godine 1907. obranio je disertaciju iz vojne psihologije “Studij borbe. Proučavanje aktivnosti i svojstava čovjeka kao borca”, postao je profesor na Nikolajevskoj akademiji. Proučavao je iskustva visokog vojnog školstva u Parizu, nakon čega je predložio reformu domaćeg vojnog školstva kako bi ono bilo više primijenjeno usmjereno. To nije naišlo na podršku vodstva i 1914. N.N. Golovin je poslan da zapovijeda pukovnijom u Finskoj.
Tijekom Prvog svjetskog rata sudjelovao je u Galicijskoj bitci, promaknut je u general bojnika za hrabrost, odlikovan je Ordenom svetog Jurja i četiri ordena. Bio je načelnik stožera Grupe armija u Rumunjskoj. Razvio je i sudjelovao u više od 30 velikih operacija, uključujući slavni Brusilovljev proboj 1916. Dobitnik je pet vojnih nagrada i promaknut u čin general-pukovnika. Od 1918., u emigraciji, bavio se vojno-diplomatskim aktivnostima, bio je pomoćnik predstavnika admirala Kolčaka i generala Denjikina na Versailleskom kongresu i sudjelovao u pregovorima o pružanju pomoći bijelim armijama. Godine 1919. preuzima dužnost načelnika stožera Kolčakove vojske i uspješno vodi obranu Omska. Tijekom građanskog rata vodio je Vojno-povijesnu komisiju koja se bavila prikupljanjem vojne arhivske građe o povijesti Prvoga svjetskog rata.
U emigraciji je procvjetala vojno-znanstvena djelatnost N. N. Golovina, napisao je cijeli niz radova o povijesti Prvog svjetskog rata, analizirao upotrebu raznih vrsta vojske, uključujući avijaciju, konjicu i tenkove. Brojne njegove knjige objavljene su na engleskom jeziku i dobile su međunarodno priznanje. Dvadesetih godina prošlog stoljeća N.N. Golovin organizirao je Više tečajeve za ruske časnike, koje je završilo stotine studenata. Bio je jedan od čelnika Ruskog svevojničkog saveza (ROVS). Zastupao je interese Sveučilišta Stanford, prikupljajući za njega u egzilu arhivu ruskih dokumenata o ratu. Krajem 1920-ih bio je predsjednik beogradskog Odbora za ovjekovječenje uspomene na vrhovnog zapovjednika ruske vojske general-majora P. N. Wrangela. Pridonio je uklanjanju vrijedne arhive njegovih osobnih dokumenata, kao i mnogih drugih materijala o modernoj povijesti Rusije, u Hooverovu knjižnicu u Sjedinjenim Državama. Osobni fond samog N.N. Golovina nakon njegove smrti također je ušao u ovo poznato spremište.
Non shole sed vitae discimus.
Per aspera ad astra.
Knjige su lek za zaborav.
Knjiga nema dna.
Učenje je svetlost
Izreke su ukras govora
Prijatelj je sveta reč- zato ih je malo
Ma šta radio misli na kraj
Ćutanje je često najbolji odgovor
Nijedan čovek nije u svakom trenutku pametan
Brada ne čini filozofa
Neznanje je mati svih poroka
Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti
Za onoga koji traži, prošlost više ne postoji
Dobrom čoveku sve dobro stoji
Najgorča istina bolja je od najslađe laži
Oči veruju sebi, a uši drugima
Žene su da sa ljube, a novac je da se troši
Čista su jutra i večeri
Nikada se ne igrajte mačke i miša, pogotovo ako ste miš
Bolje je dati vunu, nego ovcu
Ne uzdaj se u sreću, već u samog sebe
Tajna koju zna troje, nije tajna
Sećanje je kamen spoticanja na putu nade
I najveći talenti gube se u neradu
Svako je sam sebi najmanje poznat
Sa svešću nema pogodbe
Pazite na sitninu, dukati se sami čuvaju
Teško je praznoj vreći da stoji uspravno
Pravi put nije težak zato što je jedini
Svaka šala, pola istine
Govori istinu pa ne moraš ništa pamtiti
Upoznati samog sebe, to je vrh saznanja
Sadašnjost je izvesna, ali je budućnost neizvesna.
Previše je kasno živeti sutra, živi još danas.
Jednak sa jednakima rado stanuje i živi.
Teška je beda koja nastaje iz obilja.
Starost se došunja neprimetno.
U nevolji su ljudske duše slabe
Istina biva potiskivana, ali ne i uništena.
I najbolji od plivača ponekad potone u vodu.
Niko ne šepa zato što drugoga bole noge.
Nije bogat onaj koji ima mnogo, nego onaj koji daje mnogo
Svi živimo pod istim nebom, ali su nam horizonti različiti
Ako ti je preostao još samo jedan dah, iskoristi ga da kažeš hvala
Male stvari stvaraju savršenstvo, a savršenstvo nije mala stvar
Ništa nije važnije od današnjeg dana
Kudi čoveka kada te čuje, a hvali kada te ne čuje
Čitanje kvari vid, dobro vide samo nepismeni
Nije skupa knjiga - nego neznanje.
